Sumorna budućnost industrije uglja nakon Pariskog sporazuma

Autor:
Dragana Mileusnić
Koordinator za energetske politike jugoistočne Evrope u Mreži za klimatsku akciju Evrope, najvećoj evropskoj koaliciji nevladinih organizacija posvećenih energetici i klimatskim promenama.

Tokom proteklih par godina sve više se može uočiti uticaj klimatskih promena širom sveta. Do sada nezapamćene poplave teško su pogodile Jugoistočnu Evropu 2014. godine, dok je naredna 2015. bila najtoplija zabeležena godina. Ovakvi događaji poduprli su diskusiju na temu novog međunarodnog klimatskog režima za period nakon 2020. godine. Klimatski samit održan proteklog decembra u Parizu je na mnogo načina istorijski, a isto se može reći i za trendove koji su do njega doveli, kao i za razvoj situacije u narednim mesecima.


Nekoliko faktora dovelo je do uspeha u Parizu. Industrija zelene energije je procvetala a tehnologije za obnovljivu energiju postale su dostupne u mnogim razvijenim zemljama. Ovi trendovi doveli su do jačanja globalnih napora za potpuno preusmerenje sa fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije. Uporedo sa rastućom spoznajom zemalja u razvoju o neophodnosti hitnog ograničavanja dejstva klimatskih promena, a kako bi se omogućio njihov opstanak, stvoreni su neophodni uslovi za uspeh pregovora u Parizu. Zbog svega toga, a i činjenice da ga je preko 190 zemalja podržalo, Pariski sporazum zaista ima istorijski značaj.


Zemlje sveta su se u Parizu obavezale „na zadržavanje porasta prosečne globalne temperature na nivou ispod 2 °C u odnosu na preindustrijski period, i ulaganje napora kako bi se porast ograničio na 1,5 °C,” kao i svođenje emisije štetnih gasova na nulti nivo u drugoj polovini ovog veka. Budući da su naučne studije dokazale da 88% svetskih rezervi uglja mora ostati pod zemljom kako bi se zagrevanje zadržalo ispod 2 °C, jasno je da cilj od 1,5 °C zahteva brzu i odlučnu akciju. To znači da nakon Pariza, svetska industrija uglja nema izglede za dugoročni opstanak na svetskom tržištu.

Šta posle Pariza?


Pariz podrazumeva sveobuhvatno delovanje kako bi se obezbedila adekvatna implementacija sporazuma. Uloga nedržavnih aktera biće od posebne važnosti u predstojećim godinama, s obzirom da sporazum poziva na preusmerenje finansijskih tokova od upotrebe uglja, nafte i gasa. Što je još važnije, čitav niz aktera je već počeo da primenjuje odredbe Pariskog sporazuma, predvodeći time klimatske napore unutar EU. Dok Evropska komisija razmatra dalji tok svojih aktivnosti, grupa preduzetnika, gradova, regiona, investitora, trgovinskih sindikata, nevladinih organizacija i drugih aktera jasno je pokazala spremnost da podrži ciljeve sporazuma. Mreža za klimatsku akciju Evrope, u saradnji sa Kembridž grupom korporativnih lidera Princa od Velsa, Evropskom konfederacijom trgovinskih sindikata i drugim akterima, pokrenula je Koaliciju za višu ambiciju koja poziva EU da na adekvatan način odgovori na zahteve upućene iz Pariza.

Ono što sada možemo očekivati da vidimo jeste razvoj snažnijeg evropskog okvira koji bi omogoućio EU da postane ekonomija nulte emisije. Njeni trenutni klimatski i energetski ciljevi su prenisko postavljeni da bi se dostigle tačke zacrtane pariskim sporazumom i zbog toga zahtevaju reviziju. Evropa mora stimulisati dugoročne investicije u zelene tehnologije, a posebno u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju, kao i u održivu poljoprivredu i očuvanje i obnavljanje ekosistema. Evropa mora uspostaviti i inovativno evropsko tržište kako bi omogućilo svim svojim liderima, radnicima, građanima i građankama, da profitiraju u vidu kvalitetnih radnih mesta, održivog rasta, pojačane konkurentnosti i boljeg zdravstva, istovremeno obezbeđujući pravednu tranziciju za radnu snagu. Evropa takođe mora nastaviti da igra ulogu međunarodnog lidera time što će obezbediti ratifikaciju Pariskog sporazuma i raditi sa drugim zemljama kako bi podržala njegovu implementaciju.

2016. godina biće ključna za implementaciju Pariskog sporazuma i UN ciljeva održivog razvoja kroz uspostavljanje propisa EU koji će doprineti konačnom pokretanju klimatsko-energetskog paketa EU za period do 2030. godine. Ne sme biti zaboravljeno da je 2016. godina takođe godina uspostavljanja Energetske unije, inicijative koju je pokrenula Evropska komisija. Komisija predsednika Junkera je naglasila da Evropa mora biti svetski lider u obnovljivoj energiji. Nadamo se da ćemo se u 2016. godini približiti ovom cilju. To neće biti lak zadatak imajući u vidu dva svetska rekorda koje je Kina oborila prošle godine izgradivši 32,5 GW energetskih postrojenja na vetar i 18,3 GW na solarnu energiju. Kineska proizvodnja obnovljive energije ubrzano raste, dok se potrošnja uglja smanjuje.


Šta se mora dogoditi u Jugoistočnoj Evropi?


Sa svojim jedinstvenim geografskim položajem i geopolitičkim vezama, Jugoistočna Evropa može izvući najbolje pouke iz kineskih i evropskih primera. Na putu ka EU, moramo brzo sprovesti klimatski I energetski okvir EU, kako na kratkoročnom (do 2020. godine) tako i na dugoročnom planu (do 2050). To podrazumeva da moramo “očistiti” svoje energetske strategije čime bismo se približili društvu nulte emisije do 2050. godine. Poput kineske Vlade, moramo naučiti da je obnovljiva energija budućnost, dok ugalj mora da ostane u prošlosti. Moramo izgraditi niz planova za nepredviđene situacije kako bismo adekvatno reagovali na uticaje klimatskih promena, od kojih će neki verovatno biti neminovni uprkos svim naporima za smanjenje emisija. Sve to podrazumeva izgradnju održivog, socijalno pravednog i klimatski otpornog regiona.

Rad mora započeti odmah. Kao prvi korak, nadamo se da ćemo sve lidere Jugoistočne Evrope videti 22. aprila u Njujorku, gde će imati priliku da podrže i potpišu Pariski sporazum. U međuvremenu, moraju započeti rad na uspostavljanju sopstvenih klimatskih strategija osvrćući se na zacrtane ciljeve, budući da zemlje Jugoistočne Evrope mogu ostvariti mnogo više u odnosu na ono na šta su se obavezale u Parizu. Povoljni rezultati klimatske akcije će sigurno uslediti stvarajući nova radna mesta dok će razvoj zelene ekonomije doneti prosperitet regionu.

Nazad na JIE Pogledi

JIE Pogledi

Najnovije vesti