How Brazil’s political and economic crisis affects its military spending
How Brazil’s political and economic crisis affects its military spending
Autor: Diego Lopes da Silva
SIPRI’s recently published data shows a decrease of 7.2% in Brazil’s military expenditure in 2016 compared to 2015. The reasons behind this cut are quite complicated, since the country is embroiled in a mix of a political and economic crises. This blog post briefly discusses some of the features driving Brazil’s military spending downwards and how the current context may affect the future.
Brazil’s economic growth—and crash
First, we need to understand why Brazil’s military spending went up in the first place. Between 2000 and 2010, Brazil had significant economic growth, especially during President Lula’s term in office. Not only did the country’s economy grow, but inequality dropped. For instance, in 2007 the national Gini coefficient–an index created to measure income inequality–reached its lowest level in 30 years. These outstanding growth results enabled the government to allocate large resources to military projects, like the KC-390 aircraft, the Integrated System of Border Monitoring (SISFRON) and the Guaraní armoured vehicle production. In fact, between 2002 and 2013—the year Lula took office and the beginning of Petrobras corruption scandal, respectively—Brazil’s military spending increased by 28%.
However, Brazil’s economic growth relied heavily on commodities exports. In the mid-2000’s, these exports accounted for 14% of its GDP, compared to only 6% in the 1990’s. Hence, Brazil’s growth spurt was mainly due to an abrupt increase in commodity prices, related to China’s demand.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više