CIRSD organizovao „samit tink-tenkova“ u Vašingtonu
CIRSD organizovao „samit tink-tenkova“ u Vašingtonu
Centar za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i Centar za američki progres (CAP) organizovali su u Vašingtonu panel diskusiju pod nazivom „Amerika pred izazovima: Spoljni poslovi u 2016. i u budućnosti“.
U diskusiji su učestvovali bivši lider većine u Senatu SAD-a, a sadašnji predsednik CAP-a Tom Dešl, predsednik Čikaškog saveta za globalna pitanja i bivši američki ambasador pri NATO-u Ivo Dalder, predsednik Centra za novu američku bezbednost i bivši spoljnopolitički savetnik Džona Mekejna Ričard Fontejn, izvršni potpredsednik Instituta Brukings i bivši specijalni izaslanik SAD-a za Bliski istok Martin Indik, kao direktorka CAP-a i bivši visoki zvaničnik Klintonove i Obamine administracije Nira Tanden. Predsednik CIRSD-a Vuk Jeremić je bio moderator ove diskusije.
Bivši visoki zvaničnik Pentagona i potpredsednik CAP-a za nacionalnu bezbednost i međunarodnu politiku Vikram Sing nazvao je ovaj događaj „Samitom tink-tenkova“, uzimajući u obzir renome učesnika i organizacija koje predstavljaju.
U uvodnom izlaganju, senator Dašl govorio je o imperativu nastavka američkog liderstva u dobu globalne transformacije i tektonskih promena međunarodnog sistema, brzog tehnološkog napretka, globalizacije kao i uspona ekstremističkih struja koje za cilj postavljaju širenje haosa. Prema njegovom viđenju, američko liderstvo u narednom periodu se mora utvrditi pomoću četiri ključna kvaliteta: otpornošću , inovacijama, spremnošću na saradnju i angažovanjem.
Ričard Fontejn govorio je o značaju koji za Ameriku nosi intenziviranje borbe protiv Islamske države i izneo niz mera kako bi se povećala efikasnost svih dosadašnjih napora bez ponovnog slanja američkih trupa u region. On je takođe istakao da skorašnji teroristički napadi u Parizu mogu poslužiti kao katalizator fokusa međunarodne zajednice na skorije pronalaženje rešenja za situaciju u Siriji.
Ivo Dalder je istakao da je trenutna kriza u Evropi najgora od kraja Drugog svetskog rata. Dalder je takođe naveo da Amerika mora biti spremna da ponudi dodatne resurse Evropi kako bi se izborila sa svim problemima. „Bez Amerike, uspeh Evrope je malo verovatan“ zaključio je Dalder. Objašnjavajući ulogu Rusije na Bliskom istoku, Dalder je govorio o ruskoj želji da se zadrži svoj uticaj u regionu. „Za sada je podrška Asadu sredstvo do tog cilja“. Istovremeno, uspon Islamske države predstavlja direktnu pretnju ruskim bezbednosnim interesima. Uspostavljanje pravog balansa između ovih ciljeva je ključno pitanje kojim se Moskva mora pozabaviti a Vašington „naučiti da prihvati kao realnost“.
Martin Indik je prevashodno govorio o Iranu, rekavši da je nuklearni sporazum uklonio regionalnu trku u naoružanju kao mogućnost ovoj generaciji lidera. Upravo zbog toga je lakše fokusirati se na ostale problema na Bliskom istoku poput Islamske države. Indik zagovara dodatnu podršku regionalnim saveznicima SAD-a kako bi se predupredio dalji porast broja izbeglica i uspostavila sunitska koalicija protiv ISIS-a. U kontekstu uloge Rusije u ratu u Siriji, najveći izazov za SAD-a predstavlja „odvlačenje Putina od Asada“. To će naravno zahtevati davanje određenih garancija da interesi Moskve neće biti ugroženi nakon Asadovog odlaska s vlasti.
Nira Tanden govorila je o značaju zbivanja na Bliskom istoku za unutrašnju politiku u Americi, posebno naglasivši kontekst predsedničke kampanje koja je u toku. „Terorizam utiče na politički dijalog“ na više načina. Amerika nema drugi izbor nego da predvodi svojim sopstvenim primerom. „U protivnom, drugi će činiti izbore za nas koji će svakako biti gori“. Ona je takođe izrazila zabrinutost povodom „sve manje mogućnosti oslanjanja na Tursku, kao i sve manje volje ove zemlje da igra konstruktivnu ulogu“, dodavši pritom da to predstavlja izazov Americi u podsticanju pozitivnih promena na Bliskom istoku.
Sama tema debate i učesnici koji su bili najavljeni, izazvala je veliko interesovanje, te je panelu prisustvovalo nekoliko stotina diplomata, novinara i spoljnopolitičkih analitičara. Tokom debate, posetioci su imali priliku i da se upoznaju sa najnovijim brojem časopisa Horizontikoji izdaje CIRSD, za koji je pisalo oko 20 autora na temu spoljne i unutrašnje politike SAD.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više