Fab labovi kao oruđe održivog razvoja

Autor:
Ivana Gađanski
Docent i istraživač u Centru za bioinženjering-BioIRC i Univerzitetu Metropolitan u Beogradu. Osnivač je nevladine organizacije Fab Inicijativa, saradnik TED-a, mladi naučnik Svetskog ekonomskog foruma i član Globalne akademije mladih.

Fab labovi su otvorene radionice visoke tehnologije koje omogućavaju pojedincima da naprave personalizovane stvari koje se inače ne mogu napraviti uobičajenim industrijskim tehnologijama. Fab labovi pružaju mogućnosti digitalne fabrikacije i brze izrade prototipa (posebno aditivnu proizvodnju) za potrebe projekata u oblasti nauke, obrazovanja i održivog razvoja.

Svaki fab lab poseduje inventar koji se stalno uvećava (3D štampače, kompjuterski i numerički kontrolisane glodalice, laserske sekače, open source elektroniku) za proizvodnju gotovo bilo čega, što dalje omogućava razmenu znanja i projekata.

Fab labovi su začeti kao obrazovna komponenta Centra za bitove i atome pri američkom institutu MIT a nastavili su da se razvijaju kao platforme prototipa za lokalno preduzetništvo. Škole sve više usvajaju fab labove kao platforme za projektno orijentisano STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo, matematika) obrazovanje. Trenutno postoji preko 500 fab labova u više od 40 zemalja širom sveta, organizovanih u globalnu mrežu pod nazivom Fab Fondacija. U Srbiji su tri fab laba u procesu formiranja: Fab lab Beograd i Polihedra fab lab sa sedištem u Beogradu, kao i Fab lab Petnica koja je osnovana kao deo zajedničkog projekta NVO Fab inicijative, Istraživačke stanice Petnica i Univerziteta Metropolitan uz podršku Kraljevske Norveške ambasade u Srbiji.

Fab labovi i održivi razvoj

Tehnološka evolucija elemenata „desktop priozvodnje“ poput 3D štampača, laserskih sekača, 3D skenera, softvera za dizajn i drugih, učinila je skupe i kompleksne industrijske aparate dostupnim u adekvatnoj veličini i po pristupačnim cenama. Primera radi, 3D štampači će koštati manje od kompjutera već 2016. godine. Kada su alatke kojim stvaramo postale digitalne, isto se dogodilo i sa dizajnom, pa su tako i 3D modeli postali dostupni za onlajn razmenu. Na taj način, stvaraoci, odnosno fab lab korisnici, mogu postati deo postojećih open-source praksi i drugih društvenih snaga koje su se pojavile tokom protekle dve decenije (poput Kikstarter i Indigogo platformi).

Štaviše, opšta pristupačnost interneta i relativno niska cena korišćenja računara učinila je nova sredstva otvorenog dizajna sposobnim za ubrzavanje, kao i sopstveno određivanje smera održivog razvoja. Open source 3D štampači poput RepRap-a i Fab@home-a omogućavaju korišćenje dizajna u javnoj sferi za fabrikaciju adekvatne open source tehnologije. Njihova proizvodnja je laka i ekonomična uz korišćenje već dostupnih resursa kako bi se izašlo u susret lokalnim zajednicama.

Fab labovi nisu nešto što se pojavilo samo u razvijenom svetu, već i u Africi, Južnoj Americi i Aziji. Aditivna proizvodnja (3D štampanje), koju omogućuju fab labovi, ima potencijal da nadomesti nedovoljnu dostupnost rezervnih delova, visoko tehnoloških i prilagodljivih objekata. Upravo iz tog razloga fab lab pokret utiče na jednu od glavnih ideja održivog razvoja: balansiranje ljudskog bogatstva, pravičnosti i učešća na globalnom nivou.

Zapravo, još jedan koncept je u usponu: reč je o pretvaranju fab labova i radionica u eksperimentalne prostore za potrebe održivog razvoja. Realizacija mnogih od ciljeva održivog razvoja u UN 2030 Agendi se može učiniti direktno ili indirektno korišćenjem digitalne fabrikacije i ovladavanjem snažnom globalnom mrežom fab labova kroz Fab Fondaciju.

Na primer, veliki napredak u postizanju cilja „dobrog zdravlja i blagostanja“ se može ostvariti razvojem 3D protetike u lokalnim fab labovima.

Fab labovi kao celina mogu značajno doprineti dostizanju ciljeva „kvalitetnog obrazovanja“ i „rodne jednakosti“ tako što bi služili kao obrazovni habovi u kojim bi i deca i predavači imali pristup sredstvima digitalne fabrikacije i bili obučeni da ih adekvatno koriste.

Mnoge studije pokazuju da devojčice uče više o kompjuterima i mašinama generalno kada se nalaze u stimulativnom netakmičarskom okruženju kakvo pruža fab lab. Devojčice koje su učestvovale u fab lab aktivnostima pozitivno su reagovale na mogućnost da stvaraju proizvode od početnih komponenti i za kratko vreme proizvode prototipe visokog kvaliteta.

Mobilni fab labovi se takođe mogu koristiti u ruralnim oblastima i poslužiti zatvorenim lokalnim zajednicama za pristup novim metodologijama, a zatim ih upotrebiti za obrazovanje i rešavanje lokalnih problema.

Svetska banka je nedavno takođe uvidela potencijal fab labova i radionica u rešavanju problema lokalne zajednice na održiv način, što je dovelo do niza novih partnerstava u zemljama u razvoju poput Kenije, Gane, Južne Afrike i Mongolije.

Ovakvi modeli uparivanja organizacija iz razvijenog sveta i radionica zasnovanih na DIY (uradi sam) zajednici u zemljama u razvoju daju nadu za ostvarenje nekih od ciljeva održivog razvoja na brži i realniji način.

Članak je adaptirana verzija brifa za Globalni izveštaj UN-a o održivom razvoju za 2015. godinu.

 


 

Dr Ivana Gađanski je docent i istraživač u Centru za bioinženjering-BioIRC i Univerzitetu Metropolitan u Beogradu. Osnivač je nevladine organizacije Fab Inicijativa, saradnik TED-a, mladi naučnik Svetskog ekonomskog foruma i član Globalne akademije mladih.

Nazad na JIE Pogledi

JIE Pogledi

Najnovije vesti