Today, the United Nations Security Council has more sanctions regimes in place than at any time in its history. During the 1990s, the maximum was eight; in the 2000s, the peak rose to 12; now it stands at 16. And these totals do not include sanctions imposed by the European Union and the United States. Judging by this escalation, one might conclude that sanctions have proved a remarkably effective tool in promoting international peace and security. Unfortunately, that is far from being the case.
In fact, academic studies suggest that sanctions have had limited success. Thomas Biersteker of the Graduate Institute in Geneva estimates that sanctions are effective only about 20% of the time. According to Oxford University’s Adam Roberts, “There are very few cases where you can definitely identify sanctions as having had a success, except sometimes in combination with other factors.” For example, while US and EU sanctions on Myanmar may have contributed to the country’s decision to open up its economy and engage in gradual political reform, fear of becoming overly reliant on China may have been a bigger consideration.
But the potential problems with sanctions regimes extend far beyond ineffectiveness. There is also evidence that sanctions can be counterproductive, such as when targeted regimes enrich themselves by controlling black markets in prohibited goods. In Haiti, to take just one example, the military regime facilitated the trade of black-market oil across its border with the Dominican Republic during the oil embargo on the country in 1993 and 1994.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više