On June 23, 2016, citizens in the United Kingdom voted 52 to 48 percent to leave the European Union, sending shockwaves around the world and raising concerns about a new type of populism on both sides of the Atlantic. The common explanation of Brexit presents it as a revolt by the losers of globalization. As the international movement of goods, capital, ideas, and people has intensified, this argument runs, the latter shaped the referendum results most profoundly. The intra-European flow of migrants from east to west, combined with the potential for an influx of refugees in 2015, convinced many British citizens that they stood on the losing end of a globalized, borderless Europe.
Although this story captures important dynamics, it misses crucial historical developments that influenced British leaders’ decision to hold the referendum, as well as its outcome. Four trends converged to lead the United Kingdom to split with the EU: a divergence between the United Kingdom and the continent about the meaning of the European project and the nature of sovereignty; a gradual estrangement of British political parties from the public; the aftermath of the 2008 financial crisis; and Brussels’ lackluster management of the EU’s problems. These developments help explain why the message of Leave resonated and that of Remain proved counterproductive. They reveal, moreover, just how fragile and elite-driven the European project remains.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više