Centar za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) održao je u Beogradu izuzetno posećen panel o budućnosti Evrope, čime je ujedno predstavljen i najnoviji broj časopisa Horizonti koji već godinu dana izdaje CIRSD.
Učesnici debate na kojoj se govorilo i unutrašnjim i spoljnim izazovima EU, kao i o perspektivi učlanjenja zapadnog Balkana, bili su bivši portugalski ministar spoljnih poslova i odbrane Luiš Amado, dekan Instituta za globalna pitanja Londonske škole za ekonomiju i politiku (LSE) Erik Berglof, saradnik fondacije „Karnegi Evropa“ Štefan Lene, kao i direktor britanskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose "Chatham House" Robin Niblet, a panel je moderirao predsednik CIRSD-a Vuk Jeremić.
Štefan Lene, ocenio je da region ima perspektivu članstva, iako su u ovom trenutku mnogi u EU skloni da to uporede sa “podizanjem još jednog sprata na kući koja gori”.
Govoreći o krizi migranata Lene je objasnio da bi jedinstvena EU strategija trebalo da harmonizuje migracione politike, delotvorniju kontrolu imigracija, proaktivniju strategiju u zemljama odakle migranti dolaze i efikasniju kontrolu granica.
„Besmisleno je zaustavljati Sirijce, koji žele u Nemačku i voz skrenuti u Estoniju, napominjući da nema rešenja bez evropskog pristupa, uz učešće Evropske komisije“, ocenio je Lene. Kada je reč o ukrajinskoj krizi, on smatra da je u toku proces zamrzavanja oružanog konflikta, ali da je političko rešenje još neizvesno i da umnogome zavisi od budućih poteza Rusije.
Robin Niblet, je istakao da će Evropska unija morati da postane fleksibilnija, sa državama koje će činiti njeno jezgro i drugim koje će se nalaziti oko njega. On veruje da će Velika Britanija ostati članica EU, kao i da je prerano davati ocenu da li će EU dobiti ekonomsku bitku.
Erik Berglof je naveo da su poslednjih godina do izražaja došle ekonomske razlike između država Evrozone, iako je članstvo u monetarnoj uniji trebalo da podstiče njihovu sličnost. On je ocenio da će narednih pet godina biti teške za evropsku ekonomiju, ali ne tako loše kao što mnogi misle, kao i da će članstvo u EU i dalje biti privlačno za region zapadnog Balkana u kojem se mnoge stvari ne bi dogodile poslednjih godina da nije bilo procesa proširenja.
Luiš Amado ukazao je da Evropa prolazi kroz vanrednu situaciju katastrofe, da mora da uči iz svojih grešaka i racionalno deluje realnom politikom. „Ne možete zatvoriti vrata, to je nemoguće, zbog humanitarnog aspekta, uz napomenu da je Angela Merkel dobro prepoznala dimenziju tragedije. To zahteva jak politički odgovor. Sad je u kratkom roku na nivou EU neophodna integracija za najveću moguću koordinaciju država članica“, naglasio je Amado i zaključio da je EU potrebna nova susedska politika prema Bliskom istoku.
Debata je pratilo više stotina gostiju, više od 20 ambasadora medju kojima i ambasadori Rusije, SAD i Francuske, Aleksandar Čepurin, Majkl Kirbi i Kristin Moro, kao i bivši premijer Srbije Mirko Cvetković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, bivši ministri u Vladi Srbije Slobodan Samardžić i Mlađan Dinkić, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht, veliki broj profesora sa Univerziteta u Beogradu, kao i mnogi novinari i predstavnici NGO sektora.
Nakon promocije u Beogradu, CIRSD će tokom septembra organizovati i svetsku promociju novog broja časopisa Horizontii to u Pekingu i Parizu.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više