Značaj urbanog planiranja za energetsku efikasnost i održivi razvoj gradova

Autor:
Mila Pucar
Naučni savetnik saradnik Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd

Srbija je u sadašnjem momentu značajan uvoznik energije, tako da će u budućnosti morati da se posveti više pažnje racionalnom korišćenju energije i primeni obnovljivih izvora energije (OIE).

 

Termoenergetski kapaciteti na ugalj (niskokalorični ugalj najlošijeg kvaliteta) i tečna goriva zauzimaju čak 62% u ukupnoj proizvodnji električne energije, što govori o dramatičnoj situaciji sa stanovišta ekologije i efikasnosti. Domaćinstva imaju udeo u potrošnji toplotne energije od 37%. U zgradama se troši oko 50% ukupno proizvedene energije. Od toga oko 60% otpada na grejanje, oko 30% troše električni uređaji u domaćinstvima, a 10% se troši na hlađenje i ostale potrebe.

 

Energetska i ekološka kriza pokrenule su niz pitanja o tome kojim putem ići, kako smanjiti potrošnju energije dobijene iz fosilnih goriva, šta učiniti da zgrade budu energetski efikasnije, kako povećati proizvodnju iz OIE.


Gradovi su složeni sistemi i veliki potrošači energije i u njima treba tražiti ključ problema/rešenja. Enormna potrošnja energije, vode, materijala i svih prirodnih i stvorenih resursa za posledicu ima snažan uticaj na životnu sredinu. Gradovi su istovremeno čvorišta ekonomske, političke i kulturne aktivnosti, centri znanja i inovacija. Svojim sredstvima i kapacitetima oni dobijaju vodeću ulogu u razvoju i implementaciji mera za povećanje energetske efikasnosti. Zalaganje za pametne gradove, što podrazumeva i nove tehnologije i infrastrukturu, ima svoje duboko utemeljenje na nauci i praksi.


Stanje životne sredine upućuje na neophodnost primene novog pristupa urbanističkom planiranju, koji će uzimati u obzir ekološke principe. Planiranje treba da stvori preduslove za efikasno korišćenje energije u različitim tipovima naselja i da svede na minimum potrebe transporta.


U oblasti urbanističkog planiranja postoje veliki neiskorišćeni potencijali za racionalnu potrošnje energije. Potrebno je uspostaviti kriterijume za primenu principa energetske efikasnosti u urbanističkim planovima, tržišno-ekonomske instrumenate za evaluaciju i primenu principa energetski efikasnih naselja kao i kriterijuma za vrednovanje različitih scenarija i programa za energetski efikasne zgrada i naselja.


Urbanistički planovi predstavljaju efikasan način za povećanje energetske efikasnosti, dok se različiti alati primenjuju u zavisnosti od na veličine i položaja grada, geometrije ulica, kretanja vozila, visine zgrada, položaja parkova i vodenih površina, industrijskih kompleksa i disperzije zagađenja.


Tehnološke inovacije, koje se odnose na elemente energetske efikasnosti, modelovanja, simulacije, merenja itd. postaju sastavni deo urbanističke prakse. One su donele velike promene u planiranju gradova, promeninle način razmišljanja i poimanje uloge urbanista i arhitekata i struke u celini. Razvoj i primena interneta, kompjuterskih alata, softvera, AutoCADa, 3D animacija, numeričkog modelovanja performansi zgrada, stvorili su nove mogućnosti u planiranju i projektovanju. Tehnološka rešenja koja se primenjuju u urbanističkom planiranju mogu u dobroj meri da daju odgovore na sve aktuelnije probleme koje gradovima donose klimatske promene, kao i odgovor na nove izazove, koji se kreću u rasponu od prirodnih pojava, zahteva struke, ali i investitora, uticaja moći velikog kapitala, pa sve do socijalnih i ekoloških zahteva.


Nove tehnologije dobijaju sve više prostora i prepoznati su od strane učesnika različitih struka u složenom procesu urbanističkog planiranja. Rešavanje problema emisija gasova staklene bašte, infrastrukrurnih sistema, energetske efikasnosti, saobraćaja, komunalnog otpada i dr. zasnivaju se na dostupnim tehnologijama i međusobnom povezivanju složenih informacionih, komunikacionih i regulacionih sistema.


Jedno od mogućih rešenja pomenutih problema je koncept integralnog urbanističkog planiranja u kome, od samog početka planiranja i izbora lokacije učestvuju stručnjaci različitih profila, koji mogu doprineti da se ponude održiva rešenja, smanji potrošnja energije i zaštiti životna sredina.


Integralno planiranje je moguće sprovoditi zahvaljujući informacionim i komunikacionim tehnologijama i softverima koji obezbeđuju simulacije i neograničen broj varijantnih rešenja. S jedne strane, ovaj koncept planiranja omogućava sistematsku analizu korišćenja raznih vidova energije još u konceptualnoj fazi planiranja, dok s druge strane omogućava da se u svakom trenutku izračuna investiciona cena, kao i vreme povratka uloženih sredstava.


Treba imati na umu da je bolje je ulagati u sve mere koje podrazumevaju energetsku efikasnost nego u novu proizvodnju i nova postrojenja. Osim činjenice da su ove mere ekonomski opravdana, one štedi resurse, utiču na očuvanje životne sredine i poboljšavaju kvalitet života.

Dr Mila Pucar, dipl.ing.arh.

naučni savetnik saradnik Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd

Nazad na JIE Pogledi

JIE Pogledi

Najnovije vesti