Još od svojih mitskih početaka i vladavine Žutog cara, u Kini se generacijama obnova i reforme posebno naglašava kao sredstvo podsticanja jedinstva i napretka nacije. Nakon gotovo dva veka strane kolonizacije i domaćih previranja, politika "reformi i otvaranja prema svetu" pokrenuta je pre otprilike 35 godina. Njeni rezultati su nesumnjivo zadivljujući: nikada se istoriji čovečanstva pozicija tolikog broj ljudi nije promenila na bolje, toliko brzo i u tolikoj meri. Uzdigavši se iz siromaštva za svega jednu generaciju, Kina je na putu da ponovo postane najveća svetska ekonomija. Ova društveno-ekonomska transformacija je, prirodno, izazvala značajna pomeranja na unutrašnjem planu. Spolja je izazvala anksioznost u određenim centarima moći, ali i u neposrednom susedstvu. Zvanični Peking na ovo odgovara usvajanjem modela "nove normale" na unutrašnjem planu, istovremeno pokrećući velike međunarodne inicijative, poput one pod nazivom „Jedan pojas, jedan put,“ ili Azijske infrastrukturne investicione banke. Od sudbine ovih projekata umnogome će zavisiti strateška putanja cele Azije, ali i drugih delova sveta.
Sa druge strane planete, jedna druga velika civilizacija ušla je u period od istorijskog značaja. U nastojanju da okonča hiljadugodišnje sukobe, Evropa je izgradila zajedničko tržiste bez premca po veličini i sofisticiranosti, postavši simbol mira, pomirenja i prosperiteta u proteklim decenijama. Njen oporavak iz recesije opterećen je previranjima u evrozoni, kao i nizom turbulencija – kako na njenoj periferiji, tako i u susedstvu. Kao rezultat toga, Evropa se suočava sa složenim ekonomskim, socijalnim, ideološkim, institucionalnim i bezbednosnim izazovima. Od načina na koji se njima bude pristupalo, umnogome će zavisiti budućnost celog kontinenta, kao i globalna uloga Evropske Unije u XXI veku.
Uprkos velikim međusobnim razlikama, Kina i Evropa upućeni su jedno na drugo kada je reč o klimatskim promenama - sudbonosnom pitanju ove generacije. Ta zajednička pretnja ne poznaje granice ni sisteme upravljanja. Vodeća uloga Kine, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država biće od ključne važnosti za uspeh predstojećeg klimatskog samita COP21 u Parizu.
Specijalno dvostruko izdanje magazina Horizons sadrži eseje uglednih ličnosti na pomenute teme. Uprkos određenim nesuglasicama, svi autori se slažu da se svet nalazi u tački previranja. Koincidencija tektonskih promena na polju geopolitike i imperativa udruživanja snaga u cilju očuvanja postojećih uslova za život na Zemlji čine ovaj trenutak istorijski izuzetnim.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više