Džefri Saks: Pandemija kao cunami, sledi najmanje dve godine krize, ništa više neće biti isto
Džefri Saks: Pandemija kao cunami, sledi najmanje dve godine krize, ništa više neće biti isto
Poznati svetski ekonomista i profesor Univerziteta Kolumbija Džefri Saks (Jeffrey Sachs) izjavio je u razgovoru sa predsednikom Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vukom Jeremićem da je virus korona u Njujorku izazvao posledice poput razornog zemljotresa ili cunamija, a da će kriza u svetu nakon pandemije trajati najmanje dve godine i da “stvari više nikada neće biti iste, jer će se stvoriti nova normala“.
„Njujork je danas epicentar epidemije. Bolnice su pune, ljudi umiru, nema dovoljno opreme, grad je zatvoren, ali to se događa i drugim delovima sveta. SAD i grad Njujork uopšte nisu bili pripremljeni i dok su ljudi shvatili razmere katastrofe, virus se uveliko raširio“, rekao je Saks u Njujorku tokom razgovora sa Jeremićem putem video konferencije.
CIRSD je pokrenuo seriju „Korona dijalozi“ u kojima će Jeremić razgovarati sa najpoznatijim svetskim stručnjacima različitih zanimanja i stavova u cilju boljeg razumevanja pandemije virusa korona i posledica koje će ona globalno izazvati. Prva diskusija u nizu održana je sa Saksom, jednim od najvećih živih ekonomista i javnih intelektualaca.
Jeremić, koji je i bivši predsednik Generalne skupštine UN, rekao je da je pandemija koja potresa planetu događaj bez presedana i da je svet u velikoj meri zahvatio haos, pošto je gotovo trećina svetskog stanovništva u nekoj vrsti izolacije a ostatak će verovatno krenuti u tom smeru, dok su svetske berze hartija od vrednosti i roba u slobodnom padu.
Saks je naveo da će pad bruto domaćeg proizvoda usled krize izazvane pandemijom biti „najstrmoglaviji zabeležen u novijoj istoriji“, jer će u drugom kvartalu 2020. godine iznositi između 10 i 30 odsto.
„Pad će zbog prekida trgovine i problema u snabdevanju verovatno trajati i narednih godinu, dve dana. Države će možda izaći iz karantina u narednih 60 do 90 dana, ali se normalnost neće vratiti još najmanje godinu do dve. Nećemo se, međutim, prosto vratiti u vreme pre pandemije, nego će se upostaviti ’nova normala’“, rekao je Saks.
Saks je istakao da su poremećaji koji se trenutno događaju ozbiljni i trajni, a da će siromašne države teško nadoknaditi štetu u kratkom roku i život neće biti isti kao pre pandemije.
„Ekonomija će biti restrukturirana, više poslova i trgovine će se obavljati putem interneta, a broj poslovnih putovanja će sigurno biti smanjen“, rekao je Saks.
Saks je naveo da američka ekonomija godišnje proizvede 21.000 milijardi dolara, pa nedavno usvojen paket pomoći od 2.000 milijardi čini 10 odsto nacionalnog dohotka, što Amerika može da izdrži, i dodao da bi i Međunarodni monetarni fond trebalo da „otvoreno i slobodno“ državama daje novac kako bi se izborile sa epidemijom, a da se kasnije pobrine o dugoročnim posledicama.
„Potreban je globalan odgovor i globalna saradnja da bi pandemija bila pobeđena“, rekao je Saks.
Jeremić je ukazao na primer Švedske, gde nisu primenjene drastične mere, a broj zaraženih nije veći nego u državama koje su to učinile, i pitao Saksa kolika će biti ekonomska cena potpunog zatvaranja i da li je to jedini put u borbi protiv pandemije.
Saks je odgovorio da pretpostavke svetskih epidemiologa govore da bi za nekoliko nedelja ili meseci polovina svetskog stanovništva mogla da bude zaražena ako bi se pustilo slobodno širenje virusa, a u nekim državama bilo bi i do 80 odsto zaraženih.
„Stanovništvo SAD čini 327 miliona ljudi, i u nekontrolisanoj epidemiji moglo bi da se zarazi 250 miliona ljudi, od kojih bi 25 miliona trebalo da bude zbrinuto u bolnicama, a dva do tri miliona ljudi bi umrlo. To su nezamislivi brojevi. Moglo bi da se pokuša da se primenjuje iskustvo Kine, koja je, prema raspoloživim podacima, potpunim karantinom zaustavila širenje virusa, ali ostaje pitanje da li su ti podaci tačni“, rekao je Saks.
Jeremić je naveo da se u javnosti pominje da će kriza izazvana pandemijom biti slična onoj u trećoj deceniji 20. veka i pitao Saksa da li će demokratija biti žrtva krize, odnosno kolika je opasnost od uspostavljanja „zajednice velikog brata“.
Saks je odgovorio da veruje da osnovne demokratske institucije nisu „fatalno oslabljene“, a da će, sa druge strane, biti loša vest za institucije ako se ispostavi da su se autoritarni režimi izborili sa pandemijom, a demokratski poreci se pokazali kao neefikasni.
„Tridesetih godina prošlog veka rečeno je da je ’demokratija mrtva i da samo fašistički režimi mogu da oporave ekonomiju’, što se pokazalo kao katastrofalno loša ideja, a demokratije su procvetale posle Drugog svetskog rata i tvrdnja o ’smrti demokratije’ se pokazala kao pogrešna“, rekao je Saks.
Jeremić u Bakuu: Srbija da se snažno odupre prihvatanju „Kosova“ kao nezavisne države
Predsednik Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) Vuk Jeremić izjavio je u Bakuu da bi Srbija trebalo da se snažno i hrabro odupre neprincipijelnim pritiscima da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine Kosova i Metohije.
Pročitaj više
Jeremić: Prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bi bilo samoubistvo
Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i bivši predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić izjavio je na predavanju u Diplomatskoj akademiji u Beču da bi prihvatanje „francusko-nemačkog“ plana bilo „političko samoubistvo za bilo koga iz Srbije koji bi se usudio da potpiše takav sporazum“, jer bi to praktično značilo priznavanje takozvanog „Kosova“ kao nezavisne države.
Pročitaj više
Jeremić, Lompar i Protić o ratu u Ukrajini, Rusiji i Kosovu i Metohiji
„Rat u Ukrajini je zapravo prvi oružani sukob od mnogih kojima ćemo biti savremenici, a u kojima će dva najkonsekventnija igrača 21. veka, SAD i Kina, uzeti indirektno ili direktno učešće. Slično kao što su se prvi put u 20. veku dve supersile sudarile i došle na ivicu direktnog sukoba oko ostrva na obalama jedne od njih, odnosno Kube, tako bi u 21. veku ta lokacija vrlo verovatno mogla biti Tajvan“, rekao je Jeremić.
Pročitaj više
Jeremić i Šmit-Traub: Nastavak rata u Ukrajini izazvaće svetsku krizu hrane
„Rat u Ukrajini je produbio postojeću krizu u sistemu proizvodnje i potrošnje hrane, koja je posledica pandemije i smanjenih prihoda, kao i klimatskih promena koje se širom sveta dramatično odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Šmit-Traub na predavanju „Kako će se budućnost odraziti na poljoprivredu, hranu i vodu“, održanom u okviru CIRSD-ovog programa “Lideri budućnosti“, čiji su polaznici postdiplomski studenti iz svih krajeva sveta.
Pročitaj više